Nebrojeno puta se moglo naići na slučajeve gdje vlasnik sustava odjednom ostane, takoreći, preneražen zvukom vlastitog sustava opisujući ga neizmjerno lošijem od onoga na koji je naviknut.
Doista, takve stvari se mogu dogoditi, no prvo treba razlikovati dvije okolnosti. Naime, ukoliko je vlasnik konstantno nezadovoljan sustavom, on zasigurno neće odjednom ‘maestralno’ prosvirati. U tom slučaju će se bolji zvuk možda pronaći izmjenom tek jedne komponente. No postoji još izglednija i daleko jeftinija opcija, a to je pravilno razmještanje zvučnika. Zapravo je nevjerojatno koliko audiofila (a kako onda ne bi i početnika) nezadovoljstvo rješavaju stalnim izmjenama komponenti (pa čak i cijelih sustava), ne obraćajući previše pozornosti na akustiku prostora i položaj zvučnika u njemu.
No ovaj put se bavimo slučajevima kada sustav odjednom zasvira loše. Neiskusniji će odmah početi tražiti uzrok kojega u većini slučajeva u tom trenutku jednostavno neće moći otkriti. Onima nešto zagriženijima će odmah zabljesnuti model komponente koju već duže vrijeme gledaju te će u tom trenutku zaključiti da je sada pravi trenutak za nabavku iste. Ako pritom ‘proradi’ i autosugestija o dužem razdoblju neispravnog zvuka, loša je investicija gotovo pa neizbježna.
Zvuk se odjednom može pokvariti iz više razloga. Tako se, recimo, kod ‘streamanja’ glazbe sa raznih servisa zna ponekad dogoditi da postavke ‘prebace’ na one niže kvalitete. Kod analognih izvora gramofonska igla može biti (oku nevidljivo) uprljana nečistoćom ploče slušane prije par dana, što će posebice degradirati zvuk. Također, ukoliko sustav nije slušan duže razdoblje, trebat će mu neko vrijeme da dosegne svoje normalno radno stanje.
Na zvuk zna utjecati i temperatura prostorije što će nekima zasigurno zvučati poprilično smiješno. No zvučnici su i mehaničke naprave koje titranjem membrane ‘daju’ zvuk. Iz tih razloga temperatura može utjecati na sam materijal zvučnika pa se na višim temperaturama zna dogoditi da zbog tromosti materijala membrane i ovjesa bas postane dublji i ‘ljenji’, a na nižim ‘utegnutiji’ i možebitno čak i plići. No takve promijene se ipak mogu pojaviti kod vrlo velikih razlika u temperaturu (tipa ljeto/zima).
Još jedan od razloga koji može utjecati na zvuk sustava je kvaliteta struje. Istina je da će u današnje vrijeme jako rijetko doći do velikih oscilacija u naponu koje bi u tolikoj mjeri narušile zvučnu sliku. No ono što se vrlo vjerojatno može dogoditi jest da je negdje (posebice u zgradi) priključeno trošilo koje unosi ‘nemir’ u zvuk. Posljedica takve situacije je obično brum koji je nezamjetan za vrijeme slušanja glazbe, no itekako zna narušiti ukupan zvučni dojam. Najčešće za takve pojave znaju biti kriva računala, blizina routera, razni digitalni TV-prijemnici ili sami antenski kablovi. Ukoliko su svi ti navedeni ili slični uređaju spojeni direktno na sustav te imaju neku zajedničku ‘petlju’ preko, recimo, struje letve ili razdjelnika, mogu prouzročiti brum koji će se odraziti na konačni dojam zvuka.
No ipak puno je češće da se problem odjednom narušene kvalitete zvuka nalazi u samom slušatelju, odnosno, u njegovoj ‘glavi’. Jednostavno, ponekad nismo raspoloženi (kako se kaže) za ništa, a kamoli za slušanje glazbe. Muzika prije svega stvara nadasve subjektivan dojam i na nju reagiramo ovisno o raspoloženju. Sličan osjećaj može nastati kada npr. u sjećanju ‘od jučer’ ostane impresioniranost izvedbom popraćenom sjajnim snimkom pomoću koje slušatelj biva uvjeren da je rijetko kada sustav čuo u takvom punom i velikom opsegu.
Ukoliko se pak pod takvim dojmom i očekivanjima nakon nekog vremena odabere album (makar bio i neki od najdražih) s daleko lošijim zvučnim zapisom, vrlo lako može doći do potpunog razočaranja. Jednostavno, očekivano oduševljenje tada izostaje, a mozak počinje tražiti ‘uzrok’ što će nadalje samo odvlačiti pozornost od glazbe i dodatno potencirati ‘problem’.
U takvim slučajevima je preporuka da se slušanje glazbe prebaci u pozadinski ‘model’ ili da se u tom trenutku jednostavno odustane od konzumacije muzike. Najgore što si audiofili, a posebice oni neiskusniji u ovom hobiju mogu napraviti, jest da (najčešći slučaj) krenu mijenjati kablove. S time se problem neće nikako ukloniti, već će se gotovo uvijek samo pogoršati.
Ukoliko će sustav i nakon toga dana zvučati lošije, onda se možebitno radi o stvarnome problemu. No svakako treba naglasiti da će ishitrena akcija kupovine ili zamjene komponente najvjerojatnije od imaginarnog stvoriti ne samo pravi, već i problem financijske vrste.